aMbo 115:4+; 1Tes 1:9
bMt 16:17; 1Yo 4:2+
cRo 12:6+; Ep 4:11+; Hib 2:4
d1Kor 14:26; 1Pe 4:10+
eMk 16:17+; 1Kor 13:2; Yems 5:14
fRo 12:6; 1Kor 13:1-2, 14:2+
gHib 2:4
hRo 12:4+; 1Kor 10:17
iYo 7:37+; Ga 3:28; Kol 3:11
k1Kor 1:10-12
lRo 12:5+
mEp 2:20, 4:11+
n1Kor 14:1

1 Corinthians 12

Maaron Avuvu irei uraat ve ŋgar naol naol pait

1Yam toŋvetaz, uraat ve ŋgar naol naol to Maaron Avuvu irei di pait ne, you naghaze yam akankaan padi malep.

2Matamim iŋgal imuul ila pa muuŋ, sawa to yam akankaan pa Maaron. Sawa tonenen, tiweu gham ala, ve asuŋsuŋ pa maaron kaaromŋa to tisavsaav maau. a

3Tovenen you naghaze nasaav ghazooŋa payam tovene: Tamtoghon to Maaron Avuvu igham pooz pani, ye irau ipiyaav saveeŋ samia iŋarua Yesu maau. Ve tamtoghon eta irau isaav sorok ighaze: “Yesu, ye Tiina” ne maau. Maaron Avuvu igham pooz pani, ghoro isaav tovene toman lolo. b

4Maaron Avuvu ireirei uraat ve ŋgar naol naol pait. Uraat ve ŋgar tisob tonowen, nene Avuvu ee moghon to inim pughu padi. c

5Iit tataghon ataam naol pa Mbesooŋ toit itaghon ataam naol. Eemoghon tasob tambees pa Tiina ee moghon, nene Yesu. 6Ve Maaron ee moghon to ipapalot ghiit tasob, tauto taghamgham uraat naol naol ila ye tau tapiri.

7Maaron Avuvu ineep toman iit tasob, ve ireirei tau tapiri toman uraat ve ŋgar naol naol irau ghiit, leso tapalot lupuuŋ to Krisi pani. d

8Tamtoghon eez, Maaron Avuvu ipaghazoŋani pa Maaron ŋgar toni, leso ivotia ŋgar tonowen pa tamtoghon. Ve ite, Maaron Avuvu igham le ŋgar popoia pida, leso ipatoot tamtoghon pani. 9Ve ite, Maaron Avuvu ee moghon to ipalot ghurla toni le iyaryaaŋ kat. Ve ite, Maaron Avuvu igham le tapiri, leso iuul moroghooŋa ve tinidi popoia. e

10Ve ite, ye le tapiri to igham mbeb gharatooŋadi tivot. Ve ite, ye ivovotia Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet. Ve ite, ye irau ighilaal mbeb to tivotvot: Maaron Avuvu inim pughu padi, ma avuvu ite paam? Ve ite, Maaron Avuvu ipamundigini ve iwasavsaav. Tauto tamtoghon tilooŋ saveeŋ toni, eemoghon tikankaan pa pughu. Ve ŋgeu ite, Maaron Avuvu ipaghazoŋani pa saveeŋ tonowen pughu, leso ivotia pa tamtoghon ve tighazooŋ pani. f

11Ŋgar ve uraat naol tonowen, Avuvu ee moghon to inim pughu padi. Ye ireirei di irau iit eŋaeŋa itaghon tau lolo. g

Iit to taneep ila lupuuŋ to Krisi, tanimale Krisi anoŋa pida pida

12Iit tawatag: Anoŋaad, nene ee moghon. Ve ye le babaŋa naol inimale nimaad, agheed, mataad, ve mbeb pida paam. Eemoghon anoŋaad babaŋa to naol ne, tilup di tinim mbeb ee moghon. Lupuuŋ to Krisi, nene ŋgara raraate. h

13Aghita, iit tamtoghon naol naol. Pida, yes Yuda, pida Grika. Pida, mbesooŋa. Ve pida, mbesooŋa maau. Tiŋgin taudi. Eemoghon sawa to tagham ya, ila uraat to Maaron Avuvu ee moghon, iit tanim Krisi le. Ve Avuvu tonowen ilup ghiit tanim Krisi anoŋa ee moghon. Ve Maaron igham Avuvu ee moghon pa iit tasob. Avuvu tonowen inim ya mata yaryaara pait ve ipapalot ghiit. i

14Iit tawatag: Anoŋaad, babaŋa ee moghon maau. Ye le babaŋa katindi. 15Aghita. Ighaze tamtoghon eta aghe igham ŋgar ighaze: “You nanim ŋgeu tonene nima, ghoro poia. Eemoghon maau. Tauto irau nalup toman anoŋa maau.” Pale irau ipul ina, ve ila ineep saguan? Maau. Pasa, ye ŋgeu tonenen anoŋa pida. 16Ve ighaze ŋgeu tonenen taliŋa igham ŋgar ighaze: “You nanim ŋgeu tonene mata, ghoro poia. Eemoghon maau. Tauto irau nalup toman anoŋa maau.” Pale irau ipul ina, ve ila ineep saguan? Maau. Pasa, ye ŋgeu tonenen anoŋa pida. 17Ve vena? Ighaze anoŋaad babaŋa tisob titoor di tinim mataad moghon, pale irau talooŋ saveeŋ? Ma ighaze titoor di tinim taliŋaad moghon, pale irau tayaaz mbeb vuzi? Maau.

18Iit anoŋaad venen maau. Maaron itaghon tau lolo, ve ighur anoŋaad babaŋa to naol ne, leso tigham uraat todi todi. 19Aghita. Ighaze anoŋaad babaŋa tisob titoor di tinim babaŋa eta moghon, pale taghita taghaze nene tamtoghon anoŋa? Maau. 20Anoŋaad, ye le babaŋa katindi. Ve babaŋa tisob tilup di tinim mbeb ee moghon.
(12:20) Saveeŋ to Paulus isavia pa anoŋaad, nene iza to lupuuŋ to Krisi. Pasa, Maaron Avuvu ilup Krisi tamtoghon toni tinim ee moghon, ve ireirei uraat ve ŋgar naol naol irau di, leso tipalot lupuuŋ to Krisi.


21Tovenen mataad irau iveleg nimaad ve isaav ighaze: “Ah, you leg uraat eta payom maau!” Isaav vene malep. Ve dabaad tovene paam. Irau isaav tovene pa agheed maau. Pasa, anoŋaad babaŋa tisob, ledi uraat. 22Ve agham ŋgar pa mbeb pida to tineep ila lolood inimale ateed ve kodkodaad. Onoon, taghita mbeb tonowen taghaze ariaŋadi maau. Eemoghon ledi uraat tintina. Ighaze tineep maau, nene pale tamaat. 23Anoŋaad babaŋa pida to taghaze popoia pa tamtoghon tighita di maau ve mayaad padi, nene tapakur di. Pasa, moghon moghon mataad iŋgalŋgal di, ve taponpoon di. 24Eemoghon anoŋaad babaŋa pida to popoia pa tamtoghon tighita di, nene tagham ŋgar tovene padi maau. Tapul di tineep sorok. Maaron ighur anoŋaad babaŋa to naol ne, ve ilup di tinim ee moghon. Ve anoŋaad babaŋa pida to taghita di taghaze mbeb sorok ve ledi izadi maau, nene ye ipait di tilib pa anoŋaad babaŋa pida. 25Maaron igham tovene, leso anoŋaad babaŋa tiwazoran di ve tivalag di sob. Ye ighaze tilup di tinim ee moghon, ve matadi pa taudi ve tiwaulan di. k

26Iit tawatag: Ighaze anoŋaad babaŋa eta iyamaan yabyabuuŋ, nene pale anoŋaad isob iyamaan yabyabuuŋ. Ve ighaze tipait anoŋaad babaŋa eta, nene pale anoŋaad babaŋa tisob lolodi poia ve tinidi iza.

27Lupuuŋ tiam, nene inimale Krisi anoŋa. Ve yam asob animale anoŋa tonenen babaŋa pida. l

28Lupuuŋ to Krisi, Maaron ighur yes mbaŋooŋa pa timuuŋ pani, ghoro yes to tinim propet ve tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon. Ve inim tol pani, nene yes to tipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. Ghoro yes to tighamgham mbeb gharatooŋadi, ve yes to Maaron irei tapiri padi leso tiuul moroghooŋa, ve yes to tighamgham uraat pa ulaaŋ nditadi, ve yes to ledi ŋgar pa ŋginiiŋ uraat, ve yes to Maaron Avuvu ipamundigin di ve tiwasavsaav. m

29Vena? Tamtoghon tisob tinim mbaŋooŋa to Krisi? Ma tisob tinim propeta ve tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon? Ma tisob tipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa? Ma tisob tigham mbeb gharatooŋadi? 30Ma Maaron irei tapiri pa tamtoghon tisob leso tiuul moroghooŋa? Ma Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon tisob, leso tiwasavsaav? Ma irau tisob tivotia saveeŋ tovene pughu? Maau. 31Tovenen Maaron Avuvu irei uraat ve ŋgar naol naol pait. Ve yam irau azuaria gham pa ghamuuŋ uraat ve ŋgar to iuul katin lupuuŋ to Krisi. Yo, naghaze nasavia ŋgar eez to poia kat ilib pa ŋgar to naol ne. n

Copyright information for TUCO